Pompeja, grad zamrznut u prošlosti

Pompeja, grad zamrznut u prošlosti

Na jugozapadu Italije, u napuljskom zalivu (oblast Kampanija) leži usnuli gradić Pompeja. Pre 2 milenijuma ovaj mali grad bio je veoma živo mesto u kome su bogati Rimljani imali velelepne vile u kojima su uživali u izobilju i blagostanju. Mnoštvo robova davalo je svoj maksimum ne bi li im ugodili. Sa jedne strane se nalazi more a sa druge moćni Vezuv bdi nad Pompejom. A onada su bogovi (ili priroda) odlučili da na najsuroviji mogući način prekinu ovu idilu. Godine 79. posle rođenja Hrista  snažna erupcija Vezuva zamrzla je grad i ostavila ga u jednom trenutku vremena, poput akopaliptičnog scenarija nekog naučnofantastičnog hita. Erupcija Vezuva trajala je neprekidno 2 dana a onda je jak vetar obrušio na grad oblak vrelog pepela koji je u trenurku usmrtio sve u gradu prekrivši ga slojem gareži koji je konzervirao sve u zatečenom stanju.

Danas, skoro 2000 godina kasnije, Pompeja je jedinstveni grad-muzej. Možete se mirno prošetati ulicama i videti kuće, pozorište, gladijatorske škole, pijace i forume, tezge trgovaca… Ono što ostavlja najjači utisak jesu figure okamenjenih ljudi. Običnih, živih ljudi, zatečenih u deliću sekunde kako žive svoj svakodnevni život. Pronaćićete  ih u različitim životnim situacijama, od onih koji rukama pokušavaju da zaštite sebe i svoje najmilije od užasne smrti do onih zatetečenih u činu vođenja ljubavi. U kući Veti, koja je tada bila dom dvojici bogatih trgovaca, neverovatno su očuvani svi detalji uključujući obrise cveća koje je krasilo dvorište ali i fresaka na zidovima.

Gradić više nikada nije povratio svoj stari sjaj ali je postao veoma interesantna destinacija znatiželjnim turistima. A erupcija vulkana Vezuv koja je za sobom ostavila ovaj morbidni muzej na otvorenom i dan danas važi za jednu od najčuvenijih u istoriji. Blizina Napulja, Sorenta i Vezuva otvoraju veliku turističku budućnost usnuloj Pompeji…A ako budete imali sreće da je posetite imamo samo jedan savet za vas: Čuvajte se Vezuva!

Izvor: zanimljivageografija.rs

556